Što su viseći fibromi

VISEĆI FIBROMI

Fibromi su uobičajene benigne kožne izrasline koje izgledaju poput malog djelića viseće kože. Kožne promjene se obićno opisuju kao odgrizena koža ili blještavo obojana koža koja se projicira iz kružne forme koja izgleda kao mala uska stabljika. Mjesta na kojima se karakteristično pojavljuju su vrat, pazusi, podlaktice, kapci i dio kože ispod dojki. Premda pigmentne kožne promjene mogu ponekad varirati u izgledu one su obično glatke ili blago naborane i iregularne, boje mesa i  obično blago smeđe boje i vise na maloj stabljici. Rani ili početni kožni fibromi mogu biti tako mali kao napuhnuta izbočena točkica oko vrata. Naprotiv neke kožni viseći fibromi mogu biti veliki kao veliki grozd.

Gdje se viseći fibromi pojavljuju?

Viseći fibromi se mogu pojaviti bilo gdje na koži. Međutim najčešća mjesta pojavljivanja su kapci, vrat, pazusi, gornji dio trupa (naročito ispod dojki kod žena) te preponski nabori. Dok klasični kožni fibromi su tipično vrlo karakteristilčni u izgledu i pojavljuju se na specifičnim lokacijama (vrat, kapci, slabinski nabori) postoje fibromi koji se mogu pojaviti i na drugim lokacijama.

Tko ima predispoziciju za viseće fibrome?

Približno polovica populacije govori da povremeno ima viseće fibrome. Premda su fibromi u načelu stećeni (nisu prisutne pri rođenju)  i mogu se pojaviti kod bilo koga oni se puno češće susreću kod odraslih, a najviše se povećavaju iznad 60 tih godina. Djeca i mala djeca koja se uče hodati mogu također razviti fibrroma molle na podlakticama i vratu. No mnogo se češće pojavljuju u područjima trenja ili trljanja kože. Puno su češći u debelih osoba. 

Da li je viseći fibrom tumor?

Fibromi imaju tip rasta benignog tumora i nije zabilježeno da mogu preći u karcinom ako se ne lijeće.

Kako viseći fibromi izgledaju pod mikroskopom?

Vanjski sloj kože (epidermis) i unutrašnji sloj kože (dermis) pokazuju povećanje (hyperplasia). U unutrašnjem sloju kože (dermis) normalno prisutna kolagena vlakna postaju abnormalno labava i napuhana. Obično u fibromima nema dlaka, madeža ili drugih kožnih struktura.

Koje probleme fibromi uzrokuju? 

Te sićušne kožne izrasline u pravilu ne uzrokuju simptome osim ako su ponavljano iritiraju kao na primjer sa kragnom ili u preponama. Kozmetičko odstranjenje radi poboljšanja izgleda je možda najčešći razlog odstranjenja. Samo nekada može zahtijevati odstranjenje ako se iritira i postane crven od krvarenja ili crn od uvrtanja i posljedićnog umiranja kožnog tkiva  (necrosis). Povremeno oni se mogu ozljediti sa odjećom, nakitom, kućnim ljubimcima ili pojasom u automobilu uzrokujući bol i nelagodu. Sve u svemu to su benigne rastuće promjene koje nemaju karcinogeni (maligni potencijal). 

Povremeno fibromi mogu spontano nestati bez boli i nelagode. To se može dogoditi ako se fibrom spontano zavrne na bazi, prekidajući priliv krvotoka u fibrom.

Kako se fibromi liječe ?

Postoji nekoliko efikasnih medicinskih načina da se odstrane kožni fibromi, uključujući  kirurško odstranjenje (aplanacijom) smrzavanje tekućim dušikom te paljenjem (upotrebom medicinskog električnog kautera).

Uobičajeno mali fibromi mogu biti lako odstranjeni bez anestezije dok se veći mogu odstraniti u lokalnoj anesteziju (injiciranje lidokaina prije odstranjenja). Aplikacija topičkih anestetičkih krema prije procedure može biti terapija izbora u području gdje su fibromi brojni.

Dermatolozi i kirurzi su liječnici koji najčešće liječe fibrome. Povremeno okulisti  odstranjuju fibrome na rubu kapaka.

Postoje također  kućni ljekovi i samouslužni tretmani uključujući vezanje malog fibroma sa djelićem konca ili zubnom svilom i ostavljanje fibroma tako vezanog nekoliko dana.

Prednost odstranjenje rezanjem je da je izraslina odmah odstranjena i time je lječenje završeno. Potencijalni mana neopreznog rezanja, nasilnog  odstranjenja ili male kirurške operacije je malo krvarenje.    

Mogući rizik sa smrzavanjem ili zagrijavanjem uključuje blagu bol i posljedičnu kožnu diskoloraciju koju je katkada potrebno liječiti.

Nema dokaza da se nakon odstranjenje fibroma pojačava rast drugih fibroma, no neki ljudi koji mogu češće razvitjati kožne fibrome te periodično imati nove izrasline. takvi pacijenti zahtijevaju periodičko odstranjenje fibroma godišnje ili u tromjesečnim  intervalima. 

Da li viseći fibromi trebaju biti poslani na patologiju?

Najtipičniji mali kožni viseći fibrom može biti odstranjen bez slanja tkiva na mikroskopsko ispitivanje. Međutim, postoji neke veće ili atipične izrasline koje se trebaju odstraniti i poslati na patologiju da bi bili sigurnim da je tkivo stvarno fibrom i ništa drugo. Pored toga kožne promjene koje krvare ili se iz njih cijedi sekret te one koje se brzo mjenjaju mogu se također poslati na patološko istraživanje. Postoje neki izuzetno rijetki podaci pronalaska kožnog karcinoma u kožnim fibromima.

Što bi to diferencijalno dijagnostički moglo biti?

Kožne izrasline koje mogu sličiti kožnim fibromima, ali nisu fibromi uključuje madeže (epidermalne i dermalne nevuse), madeže kombinirane od živčanog i vezivnog tkiva  (neurofibrome), bradavice te seboroičke keratoze.

Razlika između fibroma i bradavica 

Bradavice teže da budu hrapave sa “warty” iregularnom površinom u usporedbi sa fibromima koji su obično glatki. Bradavice teže biti plosnate dok su fibromi više  razgranati.  Dok su bradavice u potpunosti uzrokovane sa humanim papiloma virusom, fibromi su samo ponekad vezani sa humanim papiloma virusom HPV. Preponske i genitalne lezije koje sliče kožnim fibromima mogu stvarno biti genitalna bradavica ili kondilom. Biopsija bi mogla pomoći dijagnozi da li su te izrasline stvarno kožni fibromi. 

Postoji li drugo medicinsko ime za viseće fibrome?

Vaš doktora ili dermatologa za viseći fibrom može upotrijebiti izraze kao skin tag, fibroepitelijalni polip, achrochordon, cutaneous papilloma i meki fibrom. Svi ti termini opisuju viseće fibrome i jesu benigne nekancerogene bezbolne izrasline na koži. Međutim viseći fibrom je najbolje znan kao fibrom.

Zaključak

• Viseći fibromi su uobičajene ali bezopasne kožne izrasline.
• Redovito se mogu naći na kapcima vratu, grudnom košu, pazusima i preponama.
• Liječenje uključuje smrzavanje, kirurško odstranjenje skalpelom, odstranjenje toplinom elektrokauterom te samoinicijativno odstranjenje vezanjem sa koncem ili šavom.

Perica Ante dr.med., dermatovenerolog